Forex Stock Exchange Forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
Forex Stock Exchange Forum

Forum About Trading on Forex,Stock,Binary Options, CryptoCurrency and NFTs


Crypto Kong
advertisement

You are not connected. Please login or register

Devizni kurs u kraćem roku

Go down  Message [Page 1 of 1]

1Devizni kurs u kraćem roku Empty Devizni kurs u kraćem roku Sat Jul 09, 2016 10:02 pm

smroly

smroly

Do sada smo govorili o teoriji ponašanja deviznog kursa u dužem roku. Međutim, da bismo razumeli zašto se svakodnevno dešavaju tako velike promene deviznog kursa (ponekad iznose i po nekoliko procenata), moramo razmotriti kako se tekući devizni kurs (spot devizni kurs) određuje u kraćem roku.

Da bismo razumeli ponašanje deviznog kursa u kraćem roku, moramo najpre istaći da je devizni kurs zapravo cena domaćih bankarskih depozita (onih koji su denominovani u domaću valutu) u odnosu na strane bankarske depozite (one koji su denominovani u stranu valutu).

Pošto je devizni kurs cena jedne aktive izražena u odnosu na drugu, određivanje deviznog kursa u kraćem roku najbolje je posmatrati na osnovu pristupa koji se oslanja na teoriju tražnje aktive. Međutim i determinante deviznog kursa u dužem roku, takođe imaju važnu ulogu i u kraćem roku.

Raniji pristupi određivanju deviznog kursa naglašavali su važnost tražnje za uvozom i izvozom.Savremeniji pristup zasnovan na tržištu aktiva ne stavlja u prvi plan tokove kupovine izvezene i uvezene robe u kraćim periodima jer su takve transakcije prilično male u odnosu na količinu domaćih i stranih bankarskih depozita u bilo kom periodu.

Na primer, devizne transakcije u SAD svake godine su preko 25 puta veće u odnosu na količinu izvoza i uvoza u SAD. Dakle, kada su u pitanju kraći periodi, kao što je jedna godina, odluke o raspolaganju domaćom ili stranom aktivom imaju daleko veću ulogu u određivanju deviznog kursa nego što je ima tražnja za uvozom i izvozom.

U analizi koju dajemo, SAD posmatramo kao domaću zemlju, pa su na primer domaći bankarski depoziti denominovani u dolarima. Radi jednostavnosti, evre posmatramo kao valutu bilo koje strane zemlje, u kojoj su strani bankarski depoziti denominovani u evrima.

Teorija tražnje aktive ukazuje na to da je najvažniji faktor koji utiče na tražnju domaćih (dolarskih) depozita i stranih (evro) depozita zapravo očekivani pri-nos na te aktive kada se uporede. Kada Amerikanci ili stranci očekuju da prinos na dolarske depozite bude visok u odnosu na prinos na strane depozite, tražnja za dolarskim depozitima biće veća i shodno tome, tražnja za evro depozitima biće manja.

Da bismo razumeli kako se tražnja za dolarskim i evro depozitima menja, moramo uporediti očekivane prinose na dolarske depozite i na strane depozite (depozite u stranim valutama). Radi ilustracije, pretpostavimo da dolarski depoziti imaju kamatnu stopu (očekivani prinos naplativ u dolarima) ID, a da strani bankarski depoziti imaju kamatnu stopu (očekivani prinos naplativ u stranoj valuti, evrima) IF. Da bi uporedili očekivani prinos na dolarske i strane depozite, investitori moraju konvertovati prinos u valutu koju koriste.

Pogledajmo najpre kako stranac Francois upoređuje prinose na dolarske depozite i strane depozite denominovane u njegovu valutu, odnosno evro. Kada posmatra očekivani prinos na dolarske depozite izražen u evrima, uvideće da on nije jednak ID; umesto toga, očekivani prinos mora biti usklađen sa svakom očekivanom apresijacijom ili depresijacijom dolara.

Ukoliko se očekuje da dolar apresira za recimo 7%, očekivani prinos na dolarske depozite izražen u evrima biće 7% veći jer je dolar izražen u evrima sada 7% vredniji. Dakle, ako kamatna stopa na dolarske depozite iznosi 10%, a očekivana apresijacija dolara iznosi 7%, očekivani prinos na dolarske depozite izražen u evrima iznosi 17% = 10% kamate plus očekivana apresijacija dolara od 7%.

Nasuprot tome, ukoliko se očekuje da dolar tokom godine depresira za 7%, očekivani prinos na dolarske depozite izražen u evrima biće svega 3% = 10% kamate minus očekivana depresijacija dolara od 7%.

Ako tekući devizni kurs (spot devizni kurs) iskažemo kao E(t), a očekivani devizni kurs u narednom periodu kao E(t+1), očekivanu apresijaciju dolara možemo iskazati kao [E(t+1) - E(t)] / Et. To pokazuje da očekivani prinos na dolarske depozite RD iskazan u stranoj valuti možemo prikazati kao zbir kamate na dolarske depozite i očekivane apresijacije dolara.
[You must be registered and logged in to see this image.]

Međutim, očekivani prinos na strane depozite RE iskazan u evrima za Francoisa je samo IF. Dakle, relativni očekivani prinos na dolarske depozite (odnosno, razlika između očekivanog prinosa na dolarske depozite i evro depozite) iskazan u evrima dobija se oduzimanjem IF pa dobijamo:
[You must be registered and logged in to see this image.]

Kako se bude povećavao relativni očekivani prinos na dolarske depozite, tako će stranci želeti da raspolažu s više dolarskih depozita, a manje stranih depozita. Pogledajmo kako odluka da se umesto evro depozita drže dolarski depoziti izgleda iz ugla Amerikanca. Rekli smo da je očekivani prinos na strane depozite RF iskazan u dolarima zapravo kamata na strane depozite IF plus očekivana apresijacija strane valute, odnosno minus očekivana apresijacija dolara, tj.
[You must be registered and logged in to see this image.]

Ukoliko kamatna stopa na evro depozite iznosi na primer 5%, a očekuje se da dolar apresira za 4%, očekivani prinos na evro depozite izražen u dolarima iznosi 1%. Amerikanac će ostvariti kamatu od 5%, ali on očekuje da će izgubiti 4% jer očekuje da vrednost evra izražena u dolarima bude 4% manja zbog apresijacije dolara.

Njegov očekivani prinos na dolarske depozite RD izražen u dolarima je svega ID. Zato se u dolarima, relativni očekivani prinos na dolarske depozite izračunava oduzimanjem prethodno datog izraza od ID, pa se dobija:
[You must be registered and logged in to see this image.]
Navedena jednačina jednaka je onoj koja opisuje relativni očekivani prinos na dolarske depozite (računat u evrima) za Francoisa. Zaključujemo da je relativni očekivani prinos na dolarske depozite isti bez obzira da li ga računa Francois u evrima ili ga računa Amerikanac u dolarima. Dakle, povećanje relativnog očekivanog prinosa na dolarske depozite utiče na to da i stranci i domaće stanovništvo reaguju na isti način - i jedni i drugi želeće da raspolažu s više dolarskih depozita, a manje stranih depozita.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Back to top  Message [Page 1 of 1]

Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum