Forex Stock Exchange Forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
Forex Stock Exchange Forum

Forum About Trading on Forex,Stock,Binary Options, CryptoCurrency and NFTs


Thor Expert Advisor

You are not connected. Please login or register

Opcije

Go down  Message [Page 1 of 1]

1opcije - Opcije Empty Opcije Fri Nov 13, 2015 10:11 pm

gandra

gandra
Global Moderator

Opcija je izvedena hartija od vrednosti koja vlasniku (kupcu) daje pravo, ne i obavezu, da kupi ili proda određenu aktivu (robu) po unapred ugovorenoj (tzv. strajk ceni) i u određenom vremenskom periodu, do ugovorenog datuma isteka kod američkih opcija i na sam ugvoreni datum isporuke kod evropskih opcija.

Poseban su model japanske opcije koje su modifikovana varijanta američkih opcija jer daju mogućnost realizacije opcija pre njihovog dospeća, ali samo tokom jednog propisanog dana u nedelji.

Opcija je finansijski instrument kojima se trguje na regulisanom i na OTC tržištu.Opicje kojima se trguje na OTC tržištu imaju oznaku FX opcije. Obaveza prodavca je da isporuči ugovorenu robu, kada kupac podnese opciju na realizaciju.

Kod opcija se obavezno ugovara opciona ili strajk cena na osnovu koja se opcija može realizovati pre roka dospeća (u slučaju američkih opcija) i o roku dospeća (u slučaju evropskih opcija).

Razlika između strajk i tržišne cene predstavlja mogućnost zarade za partnera koji je bolje predvideo kretanje cena. Obaveza kupca opcije je da plati premiju kao cenu opcije (na primer 3-5% od vrednosti robe). Premija predstavlja unapred položen deposit – kaparu kod Klirinške kuća.

Kupac gubi pomenutu premiju ako odustane od posla. Premija predstavlja prihod i sigurnost prodavca za njegov napor da obavezno isporuči robu ako to kupac opcije zatraži. Ako kupac na dan isteka opcije želi da ima i opciju kupovine i opciju prodaje, onda uplaćuje duplu premiju, pa se ove opcije zovu opcije sa duplom premijom.

Ako kupac opciju ne podnese prodavcu istu na realizaciju o roku, opcija prestaje da važi, a prodavcu pripada premija koja je unapred plaćena. Pošto se nikada ne zna šta će kupac odlučiti i da li će se ugovor o opciji realizovati, pravnici ove ugovore zovu nedovršeni ugovori, što upućuje na karakter njihove neizvesnosti.

Opcije se dele na:
-kupovne (call) opcije,
-prodajne (put) opcije

Call opcija (opcija opoziva) daje kupcu pravo, na i obavezu, na kupovinu robe ili osnovnog vrednosnog papira (npr. akcije) po unapred određenoj ceni koja se naziva izvršna-strajk cena (X) i na utvrđen dan isporuke.

Kupac call opcije pak mora prodavcu unapred platiti naknadu - tzv. premiju C. Ta je premija promptni negativni novčani tok za kupca call opcije. Međutim, kupac potencijalno očekuje profit ukoliko cena akcije ili drugog berzanskog materijala bude veća od izvršne cene (za iznos koji premašuje premiju) po isteku opcije.

Ako je cena mosnovne aktive veća od X (tzv. dobitna opcija), kupac može izvršiti opciju, kupujući aktivu po X i prodajući je odmah na tržištu po tekućoj tržišnoj ceni, većoj od X.

Ako je cena osnovne aktive manja od X po isteku opcije (tzv. gubitna opcija), kupac opcije neće izvršiti opciju (tj. kupiti aktivu X kad je tržišna cena manja od X). U tom slučaju opcija ostaje neizvršena. Isto važi i u slučaju kad je cena osnovne aktive jednaka X po isteku opcije (tzv. neutralna opcija). Kupac mopcije stvara trošak C (premija) na opciju.

Kod kupovnih (put) opcija njihov vlasnik (kupac) ima pravo da iste kupi, a ako je uplatio duplu premiju da ih alternativno proda po unapred dogovorenoj ceni izvršenja ugovora tzv. strajk ceni na dan njihovog dospeća.

Put opcije daje kupcu opcije pravo, ne i obavez, na prodaju osnovnog instrumenta (npr. robe ili akcije) po unapred određenoj ceni prodavcu put opcije i na određeni dan. Zauzvrat, kupac put opcije mora prodavcu platiti put premiju (P).

Ako je cena osnovne akcije manja od izvršne cene (X) na isteku opcije (dobitna put opcija), kupac će kupiti osnovnu akciju ili drugu robu na tržištu akcija za manje od X i odmah je prodati po ceni X izvršenjem put opcije.

Ako je cena osnovne akcije veća od X na isteku opcije (gubitna put opcija), kupac put opcije nikad ne izvršava opciju (tj. ne vrši prodaju akcije po X kad je njena tržišna vrednost veća od X). U tom slučaju, opcija ističe neizvršena, a kupac gubi uplaćenu premiju.

To vredi i ako je cena osnovne akcije jednaka X kad opcija ističe (neutralna put opcija). Kupac put opcije stvara trošak P na opciju i nema nikakvog drugog novčanog toka.Kod prodajnih (call) opcija kupac ima pravo da iste proda, a ako je uplatio duplu premiju alternativno kupi po ugovorenoj (strajk) ceni na dan njihovog dospeća.

Vlasnik kol opcija nije u obavezi da istu realizuje. On će je ralizovati samo ako tržišna vrednost aktive koja se može kupiti premašuje cenu izvršenja. Kada je tržišna cena viša od cene izvršenja, vlasnik opcije će istu realizovati i kupiti aktivu po ceni izvršenja.

U protivnom će opcija ostati neiskorišćena. U slučaju da se opcija ne iskoristi do datuma dospeća ugovora (uključiv i taj datum) kol mopcija jednostavno ističe i nema više nikakvu vrednost.

Kupac gubi, a prodavac dobija uplaćenu premiju. Stoga ako je cena robe viša od cene izvršenja na dan dospeća, vrednost mkol opcije biće jednaka razlici između tržišne cene robe i cene izvršenja tj. strajk cene. Ako je cena robe niža od cene izvršenja na dan dospeća kol opcija će biti bezvredna i neće se relizovati.

Ako kol opcija bude iskorišćena profit vlasnika opcije predstavlja pozitivnu mrazliku u ceni umanjenu za premiju. Bilo kakva pozitivna razlika u ceni odgovara vlasniku opcije jer ona smanjuje gubitak mna premiji.

Kol opcija daje pravo vlasniku da kupi određenu aktivu po utvrđenoj ceni na ili pre utvrđenog datuma dospeća.Primer kupovine call opcija: kupovina pšenice 31.marta 2010., a isporuka 15.jula 2010. Ugovorena strajk cena po toni je 18o dolara, premija je 5%odnosno 9 dolara.

Ako je tekuća berzanska cena na dan isporuke 15.jula 2010. godine 200 dolara, kupac će istu opciju realizovati jer ga roba po toni, zajedno sa izgubljenom premijom, košta 189 dolara, a istu na dan dospeća opcije može prodati za 200 dolara. pozitivna razlika za njega iznosi 11 dolara.

Ako bi cena pšenice na dan isporuke pala na 170 dolara kupac opciju ne bi realizovao jer bi prilikom realizacije opcije izgubio 1o dolara na ceni i 9 dolara premije, ukupno 19 dolara po toni pšenice.

Ako odustane od realizacije kol opcije izgubio bi samo premiju od 9 dolara. Svaki dobitak prodavca kol opcije jednak je gubitku kupca kol opcije i obrnuto, svaki gubitak prodavca kol opcije jednak je dobitku kupca kol opcije.

Put opcija daje pravo vlasniku da proda odrđene aktive po utvrđenoj ceni izvršenja na ili pre utvrđenog datuma dospeća. Julska put opcija za prodaju pšenice sa cenom izvršenja od 180 dolara po toni omogućava vlasniku put opcije da proda pšenicu po 18o dolara po toni bilo kog dana do dospeća opcije ako su u pitanju američke ili na sam dan dospeća 15. jula ako su u pitanju mevropske opcije.

Dok profit od ulaganja u kol opcije raste kada se povećava vrednost aktive, profit kod ulaganja u put opcije raste kada pada vrednost kative. Put opcija će biti izvršena samo pod uslovom da je cena izvršenja viša od cene osnovne aktive, tj. ako vlasnik put opcije može po izvršnoj (strajk) ceni isporučiti aktivu čija je tržišna vrednost niža od cene izvršenja.

Po izvršenju opcije, investitorov broker kupuje pšenicu po tržišnoj mceni i odmah je isporučuje kupcu-vlasniku po ceni izvršenja od 180 dolara. Vlasnik put opcije ostvaruje zaradu na razlici između cene izvršenja i tržišne dene.

Ako, u našem primeru, vlasnik put opcije kupi pšenicu promptno po 180 dolara po toni i odmah iskoristi pravo na njenu prodaju takođe za 18o dolara on gubi premiju i na istom je nema ni ekstra dobitka ni gubitka.

Međutim, ako mpšenicu po dospeću proda po ceni od 170 dolara investicija u put opciju će se pokazati isplativa. U tom slučaju vrednost put opcija na dan dospeća biće cena izvršenja 180 – tržišna cena 170 = 10, što je više od pla-ćene premije od 9 dolara. Investitorov profit je 1 dolar po toni pšenice.

Ako kupac, kao igrač na berzi, kupi istovremeno kupovnu i prodajnu opciju putem uplate duple premije, najveći rizik za njega je da cena ostane konstantna, ili da promena donosi manju zaradu od uplaćene premije.


Postoje dva osnovna tipa opcija: kupovne (call) i prodajne (put) opcije. Prodajna
opcija za akcije daje kupcu pravo da proda određeni broj akcija (obično u lotovima
od po 100) po unapred određenoj ceni (strajk cena) do nekog utvrđenog
vremenskog roka.


Trgovina standardizovanim opcijama na redovnim berzanskom tržištima u SAD počela je na Chicago Board Options Exchange (CBOE) 1973., a do tada se opcijama trgovalo samo na vanberzanskim tržištima (OTC). Opcijskim uogvorima se danas trguje na nekoliko berzi u svetu uključiv i NYSE/Euronxt.

Opcije se ispisuju na poljoprivredne proizvode, plemenite metale, naftu i derivate, stranu valutu, obične akcije, indekse akcija, kamatne fjučerse. Tržište opcija se prilagođava zahtevima investitora. Opcije su postale moćno sredstvo za promenu structure portfolija hartija od vrednsoti, pa ih svaki portfolio menadžment mora dobro poznavati.

Kod realizacije ovih ugovora postoji kratka i duga pozicija. Kratka pozicija je kada se ovi ugovori prodaju za novac, pa se nelikvidna aktiva pretvara u likvidnu. Duga pozicija je kada se opcijski ugovori kupuju, pa se ulaže novac.


Kupovina opcija daje kupcu pravo da kupi akcije po unapred utvrđenoj ceni u
određenom vremenskom periodu. Obe opcije podrazumevaju da je obaveza na
strani prodavca (emitenta). Stoga, kupac opcije mora platiti premiju koja, u slučaju
neiskorišćenja opcije, predstavlja dobitak emitenta. Visina premije se određuje
pod uticajem dva faktora: osnovne cene same akcije i očekivanja u kom će se smeru
kretati tržište.




Investitor koji misli da je verovatno kretanje cene akcija naviše, kupiće kupovnu opciju. Ako se to ne desi, i cena akcija padne, samo je premija izgubljena (koja je obično do 15% vrednosti akcija). Međutim, ukoliko cena hartije od vrednosti poraste, kupac kupovne opcije može (uzimajući u obzir plaćenu premiju, proviziju...) odlučiti da li će iskoristiti opciju i tako izvući kapitalnu dobit od povećanja cene, umanjenu za transakcione troškove.



Razlike između fjučersa i opcije su:


-Kod fjučers ugovora postoji obaveza izvršenja ugovora za obe strane, dok opcija vlasniku daje pravo ali ne i obavezu da kupe ili prodaju određenu aktivu po unapred utvrđenoj ceni.

-Na početku investicije kod kupovine fjučersa
, investitor (kupac) mora da plati određeni iznos, tj. marginu kod klirinške kuće koja služi za saldiranje cene do konačnog izvršenja posla. Pri kupovini opcije kupac uplaćuje kod Klirinške kuće premiju (option price ili option premium) u korist prodavca koja se nikad ne vraća, jer predstavlja nadoknadu za preduzeti rizik isporuke po promenjenoj ceni active iz koje je izvedena opcija. Cena po kojoj se aktiva u osnovi opcije može kupiti ili prodati naziva se izvršna ili strajk cena (excercise price ili strike price) ili samo strike)

-Druga bitna razlika je što kod fjučersa novac ide „iz ruke u ruku“, prodavca i kupca, svakog dana kada berza radi, a kod opcije samo kada se vrši njihova stvarna kupovina i prodaja, ili kad se naplaćuje premija.

Opcijski ugovori (opcije) imaju niz potencijalnih prednosti u odnosu na fjučers ugovore
(fjučerse). Opcije su instrumenti koji se mogu koristiti kako za hedžing pokrivenih portfolio pozicija tako i za špekuativne svrhe njhovog kupca odnosno prodavca.

Postoje četiri varijante tržišnih transakcija sa opcijama:
-kupovina prodajnih (call) opcija
-prodaja prodajnih (call) opcija
-kupovina kupovnih (put) opcija
-prodaja kupovnih (put) opcija

Kupovina call opcije

Dobitak ili gubitak od kupovine call opcije ilustrovan je na grafikonu 4. Kao što se vidi, ako je sa istekom opcije cena aktive u osnovi opcije S, kupac ostvaruje profit π koji je razlika između cene active (S) i izvršene cene opcije (X) umanjena za premiju plaćenu prodavcu opcije (C).

Ako je cena aktive A po isteku opcije, kupac opcije
ostaje na istom jer je neto dobit od izvršenja opcije (A-X) jednaka isplati premije (C).
Grafikon 4 Isplatna funkcija za kupca call opcije na berzi:
Na slici  uočavamo dve važne stvari u vezi sa call opcijom:

1. Sa porastom cene osnovne aktive, kupac call opcije ima šansu za dobit: što je veća cena osnovne aktive na isteku, veći
je profit pri izvršenju opcije.

2. Sa padom cene osnovne aktive, kupac call opcije može očekivati gubitak, i to do nivoano premije na call opciju. Ako je cena osnovne aktive po isteku ispod izvršne cene (X) kupac opoziva nije obavezan izvršiti opciju. Tako su gubici kupca ograničeni na iznos unapred plaćene premije (C).

Dakle, kupovina call opcije je razumna pozicija kad se očekuje porast cene osnovne aktive.


Ponekad prodavci kol opcija poseduju hartije od vrednosti na bazi kojih prodaju opciju. Ovo su pokrivene opcije jer je na taj način drruga strana stiče pravo da kupi hartije od vrednosti koje prodavac poseduje i to po unapred utvrđenoj ceni.

Ako cena poraste i kol opcija se iskoriti, emitent će jednostavno isporučiti hartije od vrednosti koje poseduje i neće pretrpeti gubitak. Ako su troškovi kupovine aktive i plaćanja provizije manji od primljene premije, i prodavc i kupac kol opcije mogu biti na dobitku od povećanja cena.
Ako, je pak, emitent pokrivene kol opcije nabavio akcije n amargini može zaraditi visoke prinose na investirani kapital. Ako cena padne, kupac kol opcije gubi premiju, a prodavac pokrivene opcije gubi na svojoj dugoj poziciji (jer se smanjila cena aktive). Međutim, ovaj gubitak je anuliran primljenom premijom na neiskoršćenu opciju.



Prodavanje call opcije


Prodavac call opcije prodaje opciju kupcu (ili zauzima kratku poziciju u opciji). U prodaji call opcije na aktivu, prodavac unapred prima naknadu ili premiju (C) i mora biti spreman prodati osnovnu aktivu kupcu opcije po izvršnoj ceni (X). Na grafikonu 5 uočavamo isplativost od prodaje call opcije na aktivu.
Grafikon 5  Isplativost od prodaje call opcije na aktivu:
Treba obratiti pažnju na dve važne stvari u vezi sa isplativom funkcijom:

1.
Sa padom cene osnovne aktive, povećava se potencijal prodavca call opcije za primanje
pozitivne isplate (ili profita) . Ako je cena osnovne aktive manja od izvršne cene (X) na isteku, kupac call opcije neće izvršiti opciju. Profit prodavca call opcije ima maksimalni profit jednak premiji opoziva (C) unapred naplaćenoj od kupcu opcije.

2. Sa povećanjem cene osnovne aktive, call opcija prodavca ima neograničen potencijal gubitka. Ako je cena osnovne active veća od izvršne cene (X) na isteku, kupac call opcije izvršiće opciju, prisiljavajući prodavca opcije na kupovinu osnovne aktive po najvišoj tržišnoj ceni i prodaju kupcu call opcije po najnižoj izvršnoj ceni.

S obzirom da su cene aktiva teoretski neograničene prema gore, ti gubici mogu
biti vrlo veliki.Stoga je prodavanje call opcije prikladna pozicija kad se očekuje pad cene osnovnog berzanskog materijala. Međutim, oprez je obavezan jer su profiti potencijalno ograničeni, a gubici neograničeni. Porast cene osnovne deonice S rezultira gubitkom π prodavca opcije.

Kupovina put opcije. Kupac put opcije ima pravo (ne i obavezu) prodati osnovnu aktivu prodavcu opcije po dogovorenoj izvršnoj ceni (X). Za uzvrat, za tu opciju, kupac put opcije plaća premiju (P) prodavcu opcije. Na slici 1-5 prikazane su potencijalne isplate put opcije kupcu.


Ako prodavac prodaje kupovnu opciju na aktivu koju ne poseduje, onda se kaže
da je to nepokrivena (gola) opcija. Prodavci golih opcija moraju zadovoljiti stroge
zahteve u pogledu inicijelne margine (najmanje 50% od tržišne vrednosti aktive).

Dali će emitent prodati pokrivenu ili nepokrivenu opciju zavisi od njegovih verovanja
o smeru kretanja tržišta. U svakom slučaju, profit prodavca gole opcije je limitiran
na premiju dok je potencijalni gubitak neograničen.


Grafikon  6  Isplativa funkcija za kupca put opcije na aktivu:

Uočavamo sledeće:


1. Što je cena osnovne akcije ili drugog berzanskog materijsla na isteku opcije niža, to je viši profit kupca put opcije po izvršenju. Na primer, ako cena aktive padne na D na na grafikonu 6, kupac put opcije može kupiti osnovnu aktuvu na tržištu i prodati istu nazad prodavcu put opcije po višoj od izvršne cene (X). Rezultat je da nakon oduzimanja troška premije (P), kupac ostvaruje profit πp na grafikonu 6.

2. Sa porastom cene osnovne aktive, za kupca put opcije povećava se mogućnost gubitka. Ako je cena osnovne aktive veća od izvršne cene (X) na isteku, kupac put opcije neće izvršiti opciju. Rezultat je ograničenje maksimalnog gubitka kupca na iznos unapred plaćene premije (P) isplaćene prodavcu opcije. Zato je kupovina put opcije odgovarajuća opcija kad se očekuje pad cene osnovne aktive.

Prodaja put opcije
 
Prodavac put opcije prima naknadu ili premiju (P) u zamenu za spremnost na kupovinu osnovne active po izvršnoj ceni (X), sve ukoliko kupac put opcije odabere izvršenje opcije po isteku. Na grafikonu 7 vidi se isplatna funkcija za prodaju put opcije na deonicu.
Grafikon 7 Isplativa funkcija za prodavca put opcije na određenu aktivu:

Uočavamo sledeće:


1. Sa porastom cene osnovne aktive, prodavac put opcije ojačao je mogućnost ostvarenja profita. Ako je cena osnovne aktive veća od izvršne cene (X) na isteku, kupac put opcije neće izvršiti opciju. Međutim, profit prodavca put opcije ograničen je na iznos jednak premiji na put opciju (P).

2. Sa padom cene osnovne aktive, prodavac put opcije izložen je potencijalno velikim gubicima. Ako je cena osnovne active ispod izvršne cene (npr. D na grafikonu 7), kupac put opcije izvršiće opciju, prisiljavajući prodavca opcije na kupovinu osnovne aktive od kupca opcije po izvršnoj ceni (X) iako ona vredi samo D na tržištu deonica. Što je niža cena active na isteku u odnosu na izvršnu cenu, to je veći gubitak za kupca opcije.


Tržište derivata je deo finansijskog tržišta, bez obzira što se njemu trguje i terminskim ugovorima koji glase na isporuku robe u budućnosti. Razvoj ovog tržišta imao je za posledicu da se isporuka robe ili finansijskih instrumenata na termin praktično i ne očekuje, a samo se zanemarljiv deo terminskih ugovora realizuje se isporukom osnovnog instrumenta. Većina terminskih ugovora se ispunjava prenošenjem novčanog iznosa razlike između cene derivata i cene osnovnog instrumenta. Stoga se derivati približuju prostoj opkladi koja, kao predmet, ima predviđanje kretanja cena. Ugovor o fjučersu na sirovu naftu, na primer, predstavlja opkladu u vezi sa budućim kretanjem
cena nafte.


Zato je prodaja put opcije odgovarajuća pozicija ukoliko se očekuje porast cene osnovne aktive. Međutim, profit je ograničen, a gubici su potencijalno neograničeni i veliki. Iz prethodnog teksta uočava se da vlasnik opcije ima na raspolaganju tri načina likvidacije svoje pozicije.

Prvo, ako uslovi za izvršenje opcije nisu profitabilni (opcija ostaje gubitna), vlasnik opcije može pustiti opciju da istekne neizvršena. Drugo, ako su muslovi za opciju dobri (opcija je dobitna), vlasnik može zauzeti suprotnu stranu u transakciji: tako kupac opcije može prodavati opcije na osnovnu aktivu za istu izvršnu cenu i isti datum isteka.

Treće, ako su pravi uslovi za izvršenje, vlasnik opcije može izvršiti opciju, stavljajući na snagu uslove opcije. Za američku opciju, to se izvršenje teoretski može dogoditi u bilo kom trenutku pre isteka opcije, dok za evropsku opciju izvršenje može biti samo po isteku opcije, znači na dan dospeća.

Osnovni ekonomski preduslov koji mora da se ispuni da bi se terminski ugovori pa i pomenute strategije primenjivale, jeste da na tržištu postoji volatilnost cena. Učesnik na tržištu biće u maksimalnom dobitku, ako tržišna cena robe koja je u osnovama opcija, na dan dospeća ugovora bude znatno manja ili znatno veća od izvršne cene opcija “X“.

Što je veća razlika između tržišne cene robe koja je u osnovama opcija i izvršne cene (excercise price ili strike price), to je profit veći. Transaktor će ostvariti maksimalni gubitak ako se tržišna cena robe poklopi sa izvršnom cenom opcija.

Navedene strategije stoje na raspolaganju svim tržišnim učesnicima, ali da li će ih i u kojoj meri koristiti zavisi od njihovih potreba, investicionih i poslovnih politika, pa i u nekim slučajevima od zakonskih ograničenja.

U prethodnom delu opisane su pojedine opcione strategije, ali treba imati u vidu da
njih ima mnogo više i da kompleksnost i izgled strategije zavise od kreativnosti brokera, dilera ili investicionog savetnika koji kreiraju strategije posebno za potrebe naručioca.

Opcijski ugovori ili opcije u formiranju strategija imaju ulogu graditejskih blokova, koji njihovim kombinovanjem creator oblikuje strategiju. Takođe treba imati u vidu da je korišćenje strategija namenjeno svim tržišnim učesnicima, ali da je njihovo kreiranje prepušteno stručnim pojedincima.

Opcije su veoma složena oblast u portfolio menadžmentu, pogotovo ako se ima u vidu česta praksa da se opcije kombinuju i rade i na bazi fjučers ugovora.

https://www.tradingview.com/u/DraganDrenjanin/ https://www.mql5.com/en/users/drgandra/seller#products

Back to top  Message [Page 1 of 1]

Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum